PERCEPCIJA I RECEPCIJA ARHITEKTONSKOG DELA

Vladimir Kovač
Vladimir Kovač

Published: 14.07.2010.

Volume 13, Issue 1 (2010)

pp. 45-48;

https://doi.org/10.62683/nip13.45-48

Abstract

Temа rаdа usmerenа je nа procese percepcije i recepcije аrhitektonskog delа, sa ciljem ukazivanja na njihov značaj u krajnjem tumačenju arhitektonske poruke, kao namere dela. Prikazani su pojedini aspekti koji značajno determinišu ove procese, i uslovljavaju nivoe saznanja o nekom arhitektonskom delu. Kao prvi aspekt analiziran je značaj istorijskog diskursa u procesu percepcije arhitektonskog dela, koji nam inertno omogućuje osnovna saznanja o arhitektonskoj kompoziciji i njenim pojedinim elementima. Ovaj aspekt se posmatra kao opšte prisutan, jer sve što nam je u sadašnjosti poznato, produkt je iste ili slične interpretacije u prošlosti. Zatim, analizira se proces čulnog opažanja, koji upućuje na imanentne karakteristike percipiranog arhitektonskog dela. U ovom segmentu rada izdvaja se vizuelna percepcija, što je u kontekstu arhitektonskog stvaralaštva sasvim razumljivo i opravdano. Takođe, naglašava se i važnost sinteznog delovanja svih čula u opažajnom procesu, kako bi se dobio celovit doživljaj arhitektonskog dela. Nakon toga, proučava se intuitivno (umno) opažanje koje predstavlja svojevrsnu nadogradnju čulnih procesa opažanja i imanentnih svojstava dela. Treba naglasiti da se umno opažanje direktno dovodi u vezu sa saznajnim procesima, što mu daje dodatnu važnost u tumačenju arhitektonskog objekta. U završnom segmentu rada spoznajni proces se sublimira kroz aspekt percepcije celovite arhitektonske kompozicije u kontekstu okruženja, koji na specifičan način objedinjuje prethodno analizirane procese, čime postaje jedan od osnovnih preduslova za istinsko i adekvatno percipiranje i recipiranje arhitektonskog dela.

Keywords

References

Plotin i pitanje doživljavanja arhitekture u doba antike, V. Mako, u: Istorija i razvoj teorija arhitekture -zbornik za posdiplomske studije, 1. sveska (ur. (2003).
Intention in architecture. (1965). 157.
Estetika-Arhitektura. (2009a). Kreativni proces između subjektivnog i opšte-društvenog estetskog značenja, V. Mako, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu i Orion Art. 2.
Granice Tumačenja, E., Umberto, & Paldeia. (2001).
Estetika 3, V., & Hegel. (1975). BIGZ, 35–36.
(1990).
Building, A., & D. (5 C.E.). 30.
Arnhajma, R. (1990). 11.
Savremena nastava: organizacija i oblici. (1981). J. Đorđević, Naučna Knjiga.
Recenzija Knjige Dinamika Arhitektonske Forme Autora, R., Arnhajma, S., & Vuković. (1990).
The eyes of the skin. (2005). J. Palasmaa, Wiley Academy, 39.
Estetika-Arhitektura. (2009b). 1, 26–42.
Eneade, V., & Plotin. (1984).
Ibidem. (n.d.).
Teme Baroka, P., & Portoghesi. (1989). 24.
Arhitektura U Kontekstu, B., Brolin, G., & Knjiga. (1978). 133.

Citation

Copyright

Article metrics

Google scholar: See link

The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.

Most read articles