PERCEPCIJA I RECEPCIJA ARHITEKTONSKOG DELA

Vladimir Kovač
Vladimir Kovač

Objavljeno: 14.07.2010.

Volume 13, Issue 1 (2010)

pp. 45-48;

https://doi.org/10.62683/nip13.45-48

Sažetak

Temа rаdа usmerenа je nа procese percepcije i recepcije аrhitektonskog delа, sa ciljem ukazivanja na njihov značaj u krajnjem tumačenju arhitektonske poruke, kao namere dela. Prikazani su pojedini aspekti koji značajno determinišu ove procese, i uslovljavaju nivoe saznanja o nekom arhitektonskom delu. Kao prvi aspekt analiziran je značaj istorijskog diskursa u procesu percepcije arhitektonskog dela, koji nam inertno omogućuje osnovna saznanja o arhitektonskoj kompoziciji i njenim pojedinim elementima. Ovaj aspekt se posmatra kao opšte prisutan, jer sve što nam je u sadašnjosti poznato, produkt je iste ili slične interpretacije u prošlosti. Zatim, analizira se proces čulnog opažanja, koji upućuje na imanentne karakteristike percipiranog arhitektonskog dela. U ovom segmentu rada izdvaja se vizuelna percepcija, što je u kontekstu arhitektonskog stvaralaštva sasvim razumljivo i opravdano. Takođe, naglašava se i važnost sinteznog delovanja svih čula u opažajnom procesu, kako bi se dobio celovit doživljaj arhitektonskog dela. Nakon toga, proučava se intuitivno (umno) opažanje koje predstavlja svojevrsnu nadogradnju čulnih procesa opažanja i imanentnih svojstava dela. Treba naglasiti da se umno opažanje direktno dovodi u vezu sa saznajnim procesima, što mu daje dodatnu važnost u tumačenju arhitektonskog objekta. U završnom segmentu rada spoznajni proces se sublimira kroz aspekt percepcije celovite arhitektonske kompozicije u kontekstu okruženja, koji na specifičan način objedinjuje prethodno analizirane procese, čime postaje jedan od osnovnih preduslova za istinsko i adekvatno percipiranje i recipiranje arhitektonskog dela.

Ključne reči

Reference

Plotin i pitanje doživljavanja arhitekture u doba antike, V. Mako, u: Istorija i razvoj teorija arhitekture -zbornik za posdiplomske studije, 1. sveska (ur. (2003).
Intention in architecture. (1965). 157.
Estetika-Arhitektura. (2009a). Kreativni proces između subjektivnog i opšte-društvenog estetskog značenja, V. Mako, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu i Orion Art. 2.
Granice Tumačenja, E., Umberto, & Paldeia. (2001).
Estetika 3, V., & Hegel. (1975). BIGZ, 35–36.

Citat

Autorsko pravo

Metrike članka

Google scholar: Pogledaj link

Izjave, mišljenja i podaci sadržani u časopisu isključivo su odgovornost pojedinačnih autora i doprinosilaca, a ne izdavača i urednika. Ostanemo neutralni u vezi sa teritorijalnim tvrdnjama na objavljenim mapama i institucionalnim pripadnostima.

Most read articles

***

Donator časopisa

www.ralex.rs