FUTURISTIČKI GRADOVI GRANICE I ZNAČENJE CRTEŽA U ARHITEKTURI I URBANIZMU

Marija Dorić
Marija Dorić

Published: 14.07.2010.

Volume 13, Issue 1 (2010)

pp. 17-20;

https://doi.org/10.62683/nip13.17-20

Abstract

Crteži kao dvodimenzionalni prikazi nam pružaju perspektive kojih inače nema u realnom prostoru. Množina prostora koja se pri tom može ukazati zavisi i od našeg poimanja realnog i imaginarnog. Krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina XX veka, nastaje jedno novo poglavlje u savremenoj arhitekturi koje obiluje crtežima sa prikazima gradova budućnosti. Ideje i koncepti u projektima Arhigrama, Superstudia, Konstanta i drugih pozivaju na razmišljanje. Pored toga što su vizionarski, oni se specifično odnose prema prirodi. Ako se crtežom može formirati određena ideja, i preneti imaginarno na realno, na dvodimenzionalno, onda to znači da je crtež medij kroz koji se prostor definiše. Poredeći ideje i crteže nastale pre četrdeset i više godina i savremene prostore koji su inspirisani tim istim crtežima, želi se ukazati na značaj teme gradova budućnosti i njihovog opstanka.

Keywords

References

(N.d.). LITERATURA.
Lefebvre, H. (2005a).
Koolhaas, R. (1994). Delirious New York. 82–83.
Dženks, Č. (2007). Moderni pokreti u arhitekturi, Građevinska knjiga, Beograd. 424.
Tafuri, M. (1976a). Architecture and Utopia. 179.
Lefebvre, H. (2005b).
Lefebvre, H. (2005c). 156.
Merleau-Ponty, M. (2009a). Phenomenology of Perception, Routledge. 492.
Merleau-Ponty, M. (2009b). Phenomenology of Perception, Routledge. 489.
Tafuri, M. (1976b). 176–178.

Citation

Copyright

Article metrics

Google scholar: See link

The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.

Most read articles